knjigovodstvosanna

TEST SAMOSTALNOSTI: SVEOBUHVATNI VODIČ UZ NAČELO FAKTICITETA

(Za preduzetnike, IT firme i sve koji angažuju ili su angažovani kroz ugovore van radnog odnosa)

U poslednjih nekoliko godina, test samostalnosti postao je ključna provera u poreskoj i radnoj praksi, posebno u IT sektoru i industrijama koje često angažuju preduzetnike ili frilensere. Mnogi ga posmatraju samo kao listu od devet tačaka, ali prava suština je u načelu fakticiteta – Poreska uprava gleda stvarno stanje saradnje, a ne samo ugovor ili naziv dokumenta. Ako u praksi odnos liči na radni odnos, Poreska uprava će ga tako tretirati, sa svim posledicama – uključujući doprinose, poreze i prava koja proizilaze iz radnog odnosa.

Ovaj vodič je detaljan i daje konkretne primere, savete i praktična rešenja za svaki od kriterijuma testa, kako bi preduzetnici mogli da organizuju saradnju tako da bude zakonita i jasna.

Načelo fakticiteta – praksa ispred papira

Načelo fakticiteta znači da Poreska uprava pri oceni karaktera odnosa posmatra stvarnu praksu, a ne samo formalni naziv ugovora. Čak i ako imate ugovor o pružanju usluga ili preduzetnički ugovor, ako angažovani dolazi svakog dana u određeno vreme, koristi opremu naručioca i prima stalne instrukcije, smatraće se zaposlenim.

Praktični primer: Programer (preduzetnik) angažovan po ugovoru dolazi svakog jutra u 9h u kancelariju firme, koristi firmine licence, softver i hardver, a nadređeni mu detaljno govori kako da izvrši zadatke. Iako ugovor kaže da je preduzetnik, u praksi on funkcioniše kao zaposleni.

Suština: papir može izgledati savršeno, ali ako realno liči na zaposlenje, Poreska uprava će to prepoznati. Načelo fakticiteta je zapravo srž testa samostalnosti – forma ne može da prikrije suštinu.

Devet kriterijuma testa samostalnosti – detaljno objašnjenje i primeri

1. Radno vreme određuje angažovani
Ako naručilac nameće fiksno radno vreme, to ukazuje na radni odnos. Preporuka: ugovorom naglasite slobodu izbora radnog vremena i fleksibilnost. Primer: Angažovani može da radi od 7h do 15h ili od 12h do 20h, po sopstvenom izboru.

2. Mesto rada određuje angažovani
Stalna obaveza rada u kancelariji naručioca može biti znak zavisnosti. Rešenje: omogućiti rad od kuće, coworking prostora ili fleksibilne lokacije. Primer: Dizajner može da završi zadatak kod kuće ili u coworkingu, dok je prisustvo u kancelariji opciono.

3. Korišćenje sopstvene opreme
Preduzetnik treba da koristi svoje resurse – laptop, softver, alate. Upotreba opreme naručioca treba da bude izuzetak i jasno definisana u ugovoru. Primer: Programer koristi svoj laptop i IDE, dok firmine licence koristi samo kada je to neophodno.

4. Mogućnost angažovanja pomoćnika
Preduzetnik može delegirati deo posla drugima. Ovo pokazuje poslovnu nezavisnost i smanjuje rizik od prikrivenog zaposlenja. Primer: Programer angažuje juniora ili konsultanta za određene zadatke projekta.

5. Organizacija rada je samostalna
Naručilac definiše samo rezultat, ne način rada. Direktna kontrola svakog koraka vodi ka zaključku da je u pitanju radni odnos. Primer: Angažovani sam bira tehnologije, metodologiju i raspored zadataka.

6. Troškove posla snosi angažovani
Preduzetnik snosi putne troškove, licence i druge materijalne troškove. Jasna podela troškova u ugovoru potvrđuje samostalnost. Primer: Putovanja na sastanke ili kupovina specijalnog softvera plaćaju se iz njegovih sredstava.

7. Samostalno tržišno nastupanje
Preduzetnik ima više klijenata, promoviše svoje usluge i nastupa pod sopstvenim imenom, što potvrđuje nezavisnost.Primer: Frilenser ili agencija radi za više firmi i koristi svoj brend u komunikaciji.

8. Preuzimanje poslovnog rizika
Odgovornost za kašnjenja, greške ili dodatne troškove ide na angažovanog, što je indikator preduzetničkog angažovanja.Primer: Ako projekat kasni zbog greške angažovanog, on snosi trošak ispravke.

9. Pravo odbijanja posla
Zaposleni mora izvršiti zadatak, preduzetnik može odbiti posao koji mu ne odgovara. Ovo pravo potvrđuje autonomiju i nezavisnost. Primer: Preduzetnik odbija projekat koji ne uklapa u njegov raspored ili portfolio.


Zašto je test samostalnosti važan

Ako u praksi najmanje pet od devet uslova testa samostalnosti nije ispunjeno, država će smatrati da saradnik zapravo radi kao zaposleni, bez obzira kako ste to ugovorili. To znači da će se primeniti sve obaveze iz radnog odnosa – od doprinosa i poreza, do prava iz radnog zakonodavstva – jer se gleda stvarno stanje (načelo fakticiteta), a ne samo forma ugovora.

Test samostalnosti nije birokratska formalnost – on razdvaja legitimnu preduzetničku saradnju od prikrivenog zaposlenja. Načelo fakticiteta osigurava da se procenjuje stvarni odnos, a ne samo papiri. Uspostavljanje pravilne prakse i dokumentacije smanjuje rizik poreskih kazni i zateznih kamata.

Svrha ovog testa nije samo da „prođete papirno“, već da realno uredite poslovni odnos koji je zakonit, održiv i prepoznat kao pravi preduzetnički angažman. Ulaganje vremena u razumevanje svakog kriterijuma i pravilno strukturiranje saradnje može biti ključna prednost za vašu firmu i dugoročne projekte.

TEST SAMOSTALNOSTI: SVEOBUHVATNI VODIČ UZ NAČELO FAKTICITETA Read More »

TRANSFERNE CENE: ŠTA TREBA DA ZNATE (I ZAŠTO TO NIJE SAMO JOŠ JEDNA FORMALNOST)

Ako ste istraživali poreske obaveze, sigurno ste naišli na pojam transferne cene. Možda ste pomislili: „To važi za velike firme, multinacionalne kompanije… mene to ne pogađa.“ Međutim, kontrolisane transakcije i saradnja sa povezanim pravnim licima češća je nego što mislite, a kada postoji obaveza, ne radi se o izboru već o zakonskoj usklađenosti. 

U nastavku vam objašnjavamo šta su transferne cene, kome su obavezne i zašto je ključno da imate kvalitetan izveštaj o transfernim cenama.

U najkraćem: to su cene po kojima poslujete sa povezanim firmama. Bilo da je reč o zemlji ili inostranstvu, ako postoji vlasnička, porodična ili upravljačka veza, država traži da dokažete da poslujete po realnim uslovima, kao da ste nepovezane strane. Upravo zato je izveštaj o transfernim cenama ključan dokument koji osigurava vašu usklađenost sa regulatornim zahtevima i štiti vas od kazni.

Kome sve ovo zaista treba?

Česta je zabluda da se obaveza odnosi samo na korporacije. U praksi, i manje firme ulaze u sistem transfernih cena kroz različite kontrolisane transakcije:

  • poslovanje sa firmom člana porodice
  • više firmi u okviru iste grupe
  • zajmovi između povezanih pravnih lica
  • deljenje troškova i osoblja

Dakle, dovoljno je da imate istog direktora u dve firme i već postoji obaveza.

Da li to može uraditi vaš knjigovođa?

Standardni knjigovođa retko poseduje znanja potrebna za izradu kvalitetnog izveštaja. Površna dokumentacija može izgledati „uredno“, ali na poreskoj kontroli često pada. Pravi izveštaj o transfernim cenama zahteva analizu, ekonomsko i pravno obrazloženje, izbor metode i dokaze iz baza podataka. Samo tako se obezbeđuje usklađenost i zaštita od rizika.

  • identifikuje povezana lica
  • razume prirodu transakcija
  • odredi uporedivost na tržištu
  • izabere odgovarajući metod
  • pruži objašnjenje i zaključak koji ima smisla poreskoj kontroli

A šta ako nemam izveštaj?

Ako Poreska uprava utvrdi da postoji obaveza, a izveštaja nema, sledi korekcija poreske osnovice, dodatni porez, zatezne kamate i kazne (do 2 miliona RSD). To direktno utiče na vaš profit i stvara stres koji se lako mogao izbeći pravovremenom pripremom.

  • dodatno obračunat porez
  • zatezna kamata
  • potencijalna kazna (do 2 miliona RSD za pravno lice)
  • i naravno – mnogo stresa

Kada je rok?

Rok za predaju studije o transfernim cenama je kraj juna, zajedno sa PDP prijavom i PB-1 obrascem. Izveštaj ne podnosite direktno, ali mora postojati u trenutku predaje. Dakle, kasnije dopisivanje nije moguće, osim ako Poreska uprava ne napravi izuzetak, što se retko dešava.

Kako mi možemo pomoći?

Naš tim pruža profesionalne usluge izrade i upravljanja transfernim cenama. U saradnji sa vama:

  • analiziramo transakcije sa povezanim pravnim licima
  • biramo odgovarajući metod
  • koristimo relevantne baze podataka
  • izrađujemo dokumentaciju koja je jasna i prihvatljiva poreskoj kontroli

Cilj nam je da vam olakšamo proces i osiguramo vašu usklađenost sa regulatornim zahtevima, bez nepotrebnog komplikovanja.

Nije bauk, ali nije ni sitnica

Transferne cene mogu izgledati komplikovano, ali uz pravi pristup i stručnu pomoć, postaju rešiva obaveza. Ako niste sigurni da li spadate u firme koje imaju obavezu, javite nam se. Možete odmah tražiti ponudu ili zakazati kratak razgovor. Bolje je reagovati na vreme nego rizikovati kazne i gubitak profita.

TRANSFERNE CENE: ŠTA TREBA DA ZNATE (I ZAŠTO TO NIJE SAMO JOŠ JEDNA FORMALNOST) Read More »

SMANJENJE PORESKE OSNOVICE ZA NOVE PAUŠALCE?

Do kraja 2025. godine, Vlada Republike Srbije je produžila meru koja ograničava povećanje poreske osnovice za paušalce na najviše 10% godišnje u odnosu na prošlogodišnju osnovicu. Ova izmena Uredbe o paušalnom oporezivanju stupila je na snagu 28. oktobra. Za veliki broj od oko 120.000 paušalaca u Srbiji, ovo saopštenje NALED-a označava značajno olakšanje za nastavak poslovanja.

Ministarstvo finansija naišlo je na pozitivnu reakciju od strane NALED-a zbog fiskalnog rasterećenja preduzetnika paušalaca. Irena Đorđević Šušić iz NALED-a ističe važnost ograničenja u povećanju poreske osnovice kako bi se osigurala stabilnost u poslovanju, posebno u vreme krize i visoke inflacije. Ona upozorava da ukidanje ovog ograničenja može dovesti do zatvaranja preduzetničkih radnji ili bekstva paušalnih preduzetnika u sivu zonu.

Značajna novina je i umanjenje osnovice za početnike u poslovanju za 50% u odnosu na dosadašnjih 20%, što predstavlja podršku novim preduzetnicima. Đorđević Šušić naglašava da podrška preduzetništvu predstavlja strateški prioritet za članove NALED-a, okupljajući preko 350 kompanija, lokalnih samouprava i nevladinih organizacija. Ograničenje od 10% rasta neće važiti u slučaju promene šifre delatnosti, opštine ili mesta registrovanja, osim u slučaju promene opština unutar istog grada.

SMANJENJE PORESKE OSNOVICE ZA NOVE PAUŠALCE? Read More »

POVERAVANJE VOĐENJA POSLOVNIH KNJIGA ISKLJUČIVO PRAVNIM LICIMA SA DOZVOLOM ZA PRUŽANJE RAČUNOVODSTVENIH USLUGA

Ministarstvo finansija obaveštava sva pravna lica i preduzetnike koji žele da povere vođenje svojih poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja u smislu Zakona o računovodstvu, da to mogu učiniti tako što će navedene poslove isključivo poveriti pravnim licima, odnosno preduzetnicima koji imaju dozvolu za pružanje računovodstvenih usluga izdatu od strane Komore ovlašćenih revizora i upisani su u Registar pružalaca računovodstvenih usluga (Registar) koji vodi Agencija za privredne registre (APR). https://www.apr.gov.rs/ 

Podsećamo da su pravna lica, odnosno preduzetnici koji imaju registrovanu pretežnu delatnost za pružanje računovodstvenih usluga, bili dužni da usklade svoje poslovanje sa odredbama Zakona o računovodstvu, najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do 1. januara 2023. godine.

Prema aktuelnim podacima iz APR-a, na dan 31. avgust 2023. godine, ukupno je 5.476 pravnih lica i preduzetnika upisano u Registar pružalaca računovodstvenih ulsuga među koji ma se nalazi i Privredno društvo SANNA DOO.

Za nepostupanje u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu, ovim zakonom su propisane novčane kazne i to: 1) od 100.000 do 3.000.000 dinara privredni prestup za pravno lice, 2) od 20.000 do 150.000 dinara privredni prestup za odgovorno lice u pravnom licu i 3) od 100.000 do 500.000 dinara prekršaj za preduzetnika.

Podsećamo i da je saglasno Pravilniku o uslovima i načinu javnog objavljivanja finansijskih izveštaja i vođenju Registra finansijskih izveštaja, koji je donet na osnovu Zakona, propisano da se počev od 1. januara 2023. godine finansijski izveštaj neće objavljivati (nije sastavljen u skladu sa Zakonom) na internet stranici APR-a, ako je sastavljen od strane pravnog lica, odnosno preduzetnika koje nije upisano u Registar u slučaju kada je vođenje poslovnih knjiga povereno.

Dodatno ukazujemo da pravna lica, odnosno preduzetnici koji nemaju dozvolu za pružanje računovodstvenih usluga izdatu od strane Komore ovlašćenih revizora i nisu upisani u Registar koji vodi APR, ne mogu zainteresovanim pravnim licima i preduzetnicima nuditi usluge vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izveštaja u smislu Zakona o računovodstvu, uprkos tome što imaju registrovanu pretežnu delatnost: 69.20 – Računovodstveni, knjigovodstveni i revizorski poslovi; poresko savetovanje.

Takvo postupanje sankcionisano je Krivičnim zakonikom, s obzirom na to da se radi o prevari u obavljanju privredne delatnosti što se smatra krivičnim delom za koje je propisana kazna zatvora od šest meseci do pet godina i novčana kazna.

Izvor: https://mfin.gov.rs/

POVERAVANJE VOĐENJA POSLOVNIH KNJIGA ISKLJUČIVO PRAVNIM LICIMA SA DOZVOLOM ZA PRUŽANJE RAČUNOVODSTVENIH USLUGA Read More »

OPOREZIVANJE KRIPTOVALUTA U SRBIJI

Poštovani čitaoci, u ovom članku ćemo se baviti jednom od gorućih tema u poslednje vreme, a po svemu sudeći će još dugo vremena tako i ostati jer su predviđanja mnogih stručnjaka usmerena ka daljem razvoju i široj primeni različitih vrsta kriptovaluta. Sam pomen termina “kripto” u današnje vreme opisuje nešto neopipljivo, nešto digitalno, nešto što u trenutku ima određenu vrednost, ali je budućnost u pogledu iste te vednosti potpuno neizvesna. Trenutno je situacija na ovom tržištu prilično stabilna uprkos brojnim skandalima vezanim za pad svetski poznatih menjačnica FTX-a i Celsius-a, kao i u odnosu na to u kakvoj se svetskoj ekonomskoj krizi trenutno nalazimo , i dalje postoji veliki broj onih koji na dnevnom nivou zarađuju od trgovine kriptovalutama. Plaćanje poreza nakon više uspešnih trgovina ili prodaja kriptovaluta koje su kupljene u periodu tzv. “bear marketa” a prodate po značajno višoj ceni nakon povećanja tražnje i njihove vrednosti, predstavlja logičan nastavak ka svojevrsnoj “legalizaciji” vaše kapitalne dobiti.

1. POREZ NA KAPITALNU DOBIT

Porez na kapitalnu dobit obveznik fizičko lice plaća u iznosu od 15% na dobit ostvarenu od prodaje kriptovaluta ili digitalnih tokena (na razliku izmedju prodajne i nabavne vrednosti ako je u plusu). Ako fizičko lice nema dokaz o nabavnoj vrednosti (od dana kada je kupio/uložio u digitalnu imovinu) u tom slučaju porez plaća na ceo iznos prodajne vrednosti (vrednost u dinarima koja mu je isplaćena na lični tekući račun banke prilikom prodaje kriptovaluta).

Primer 1:

Fizičko lice je uložilo u kripto valutu Bitkoin 2017. godine 50.000 dinara. Sada isplaćuje 120.000 dinara za istu tu količinu Bitkoina. Pritom lice ima dokaze o nabavnoj vrednosti. Porez plaća na razliku, što znači na dobit u iznosu: 70.000 dinara x 15% = porez iznosi 10.500 dinara.

Primer 2:

Fizičko lice je uložilo u kripto valutu Bitkoin 2017. godine 50.000 dinara. Sada isplaćuje 120.000 dinara za istu tu količinu Bitkoina. Pritom lice nema dokaze o nabavnoj vrednosti. Porez plaća na ceo iznos isplate, što znači na iznos od: 120.000 dinara x 15% = porez iznosi 18.000 dinara.

Napomena 1:

Postoji potencijalno oslobođenje od plaćanja poreza (ili dela poreza) za sva fizička lica: ako prodajom kriptovaluta obveznik fizičko lice ostvari kapitalnu dobit ali tu istu kapitalnu dobit uloži recimo u kapital nekog preduzeća (DOO) u tom slučaju se porez na kapitalnu dobit plaća sa 50% oslobođenja (7,5%).

Napomena 2:

Ukoliko fizičko lice trejduje izmedju kriptovaluta (na primer prebacivanjem iz Bitkoina u Ethereum) takodje je obveznik poreza na kapitalnu dobit. U tom slučaju radi se o zameni prava za pravo.

Ako takve trejdove fizičko lice izvršava na domaćim menjačnicama gotovo je sigurno da će Poreska uprava dobiti informaciju jer po zakonu domaće menjačnice treba da izveštavaju NBS i PU.

Pitanje:

Ako neko zaradi novac na kriptovalutama jasno je da će platiti porez na kapitalnu dobit, ali šta ako čovek promeni kripto u dinare u iznosu nižem u odnosu na onaj za koji je ranije kupio kriptovalute? Na primer na uloženih 100 000 dinara, posle određenog vremena zameni kriptovalute za dinare u iznosu od 50 000 dinara.

Odgovor:

Obavezno podnosite poresku prijavu i u ovom slučaju. Ali ovo vam predstavlja kapitalni GUBITAK i on kasnije može da vam znači tako što će vam umanjiti buduću dobit. Na primer prijava kapitalnog gubitka važi 5 godina, pritom na gubitak ne plaćate nikakav porez. Na primer: naredne godine ostvarite dobit, ali pošto ste već prijavili gubitak to isto iskazujete u narednoj prijavi i umanjuje vam se sledeća dobit, na kraju krajeva i porez na kapitalnu dobit. Uvek je savet da prijavljujete i gubitak Poreskoj upravi.

2. POREZ NA IMOVINU ZA FIZIČKA LICA

Digitalna imovina je uređena i porezima na imovinu. Ako su poklonodavac i poklonoprimac fizička lica iz prvog naslednog reda prenos digitalne imovine (kripto valuta ili tokena) ne podleže porezu na imovinu.

Medjutim ako su poklonodavac i poklonoprimac lica iz drugog naslednog reda porez se plaća po stopi od 1,5%, a ako su lica iz trećeg ili daljeg naslednog reda porez se plaća 2,5%.

Najveća razlika izmedju fizičkih i pravnih lica je u načinu obračuna i podnošenja poreske prijave:

Fizička lica prijavu podnose u roku od 120 dana od isteka kvartala u kojem su ostvarili dobit od prodaje digitalne imovine.
Na primer: Dobit je ostvarena 15.05. a istek drugog kvartala je 30.06. Znači od tog datuma 120 dana je 30.10. i to je konačni rok za podnošenje poreske prijave PPDG 3R ako je dobit isplaćena 15.05.

Izvor: ECD.rs: Prva kripto menjačnica u Srbiji

OPOREZIVANJE KRIPTOVALUTA U SRBIJI Read More »

MINIMALNA CENA RADA PO ČASU, NEOPOREZIVI IZNOS ZARADE, NOVE OSNOVICE DOPRINOSA I SMANJENJE DOPRINOSA ZA PIO NA TERET POSLODAVCA U 2023.

  1. Minimalna neto cena rada od 01. januara 2023. godine iznosiće 230 dinara po radnom času.
  2. Poresko oslobođenje od 01. januara 2023. godine iznosiće 21.712 dinara.
  3. Nove osnovice doprinosa koje će takođe važiti od 01. januara 2023. iznose 35.025,00 dinara za najnižu osnovicu doprinosa, dok će najviša osnovica doprinosa iznositi 500.360,00 dinara.
  4. Za isplate zarada od 01. januara 2023. godine smanjuje se doprinos za PIO na teret poslodavca sa 11% na 10%. Nezavisno od toga da li poslodavac u januaru 2023. godine isplaćuje januarsku zaradu , zaradu za decembar 2022. godine ili neku zaostalu zaradu iz perioda pre, doprinos za PIO na teret poslodavca plaćaće se po novoj stopi.

MINIMALNA CENA RADA PO ČASU, NEOPOREZIVI IZNOS ZARADE, NOVE OSNOVICE DOPRINOSA I SMANJENJE DOPRINOSA ZA PIO NA TERET POSLODAVCA U 2023. Read More »

PAUŠALNO OPOREZIVANJE PREDUZETNIKA

Sistem oporezivanja u kojem preduzetnik plaća porez na svoje prihode, ali u fiksnom iznosu, nezavisno od visine prihoda sve do granice od 6.000.000,00 dinara godišnje, predstavlja paušalni način oporezivanja preduzetnika. Poreska uprava na osnovu dobijenih informacija o preduzetniku (šife delatnosti, starosti, radnog staža, zone grada u kome se nalazi itd.) određuje iznos poreza i doprinosa koje je preduzetnik-paušalac u obavezi da plati. Preduzetnici koji godišnje ostvaruju prihod u iznosu do 6.000.000,00 dinara, kao i novoosnovani preduzenici čija se šifra delatnosti već nalazi ili je ubačena Uredbom među šifre koje mogu da budu paušalno oporezovane i planiraju godišnji prihod u iznosu ne većem od 6.000.000,00, mogu se odlučiti za ovaj vid oporezivanja. U Srbiji su pored DOO, radnje u sistemu paušalnog oporezivanja najpopularnija pravna forma.

Novoosnovani preduzetnici koji žele da njihovi prihodi budu oporezivani paušalnim načinom, trebaju da knjigovođi ukažu na to, kako bi u dokumentaciji za osnivanje način oporezivanja bio pravilno naznačen. Ono što je najvažnije je da za paušal, nije potrebno pravdanje podizanja gotovine troškovima. Za preduzetnike koji već imaju svoju radnju, ali vode poslovne knjige postoji mogućnost, kako je predviđeno Zakonom o porezu na dohodak građana, podnošenja prijave nadležnom poreskom organu do 31. oktobra tekuće godine, za narednu godinu.

Paušalci imaju obavezu da pored redovnog plaćanja poreza i doprinosa svakog meseca, izdaju fakturu korisnicima i vode knjigu o ostvarenom prometu. Postoji i obaveza posedovanja i korišćenja fiskalnih kasa za pojedine šifre delatnosti sa paušalnim načinom oporezivanja.

Kontaktirajte nas kako biste dobili sve potrebne informacije o visini mesečnih izdataka za Vašu preduzetničku radnju, svojih prava, obaveza i odgovornosti kao preduzetnika-paušalca.

PAUŠALNO OPOREZIVANJE PREDUZETNIKA Read More »

OPOREZIVANJE PRIHODA ESTRADNIH UMETNIKA

Uz sport, estrada je postala najinteresantnija oblast poreskim organima, pre svega zbog činjenice što u prethodnom periodu na ove dve oblasti nije obraćana dovoljna pažnja. Tekući računi fizičkih lica postaju predmet dublje analize poreskih organa, a svaka muzička manifestacija od koncerta do obične svadbe može biti “pod lupom” poreskih inspektora. Lako je zaključiti da je najjeftinija varijanta prijaviti prihode i pronaći najpovoljniji poreski tretman koji će omogućiti da porez bude najmanji mogući. Poreski prekršaji mogu se platiti, ali poreska utaja je krivično delo.

U skladu sa novom Odlukom o primeni Posebnog kolektivnog ugovora za radno angažovanje estradno-muzičkih umetnika i izvođača u ugostiteljstvu, vlasnici ugostiteljskih objekata će morati da prijave i sklope ugovor sa estradno-muzičkim umetnicima. Najniža visina honorara za estradno-muzičke umetnike iznosi 1.200 dinara, a porez se obračunava po stopi od 17% što iznosi minimalno 200 dinara. Honorar se isplaćuje svakom članu benda pojedinačno.
Ukoliko estradno-muzički umetnik nema regulisane doprinose, moraće da plati dažbine koje iznose čak 60 procenata od visine honorara.

Pored estradno-muzičkih umetnika, vlasnici ugostiteljskih objekata, organizatori festivala i drugih manifestacija treba da sklope kolektivne ugovore i sa voditeljima programa, menadžerima, folklor i drugim igračima, tehničkim osobljem za održanje nastupa i svim licima koji učestvuju u zabavljanju gostiju ugostiteljskih objekata ili posetilaca festivala, odnosno manifestacija.

Kolektivni ugovor mogu da sklope samo sa estradno-muzičkim umetnicima i ostalim učesnicima događaja koji imaju licencu. Licencu mogu dobiti isključivo od registrovanih udruženja umetnika.

Takođe, zanimljivo je da ukoliko mladenci organizuju svadbu u svom dvorištu ili negde drugde pod šatorom, van ugostiteljskog objekta, mladoženja se tada nalazi u ulozi poslodavca za muzičare koje je angažovao. To znači da mladoženja mora da angažuje licencirane muzičare i da sa njima sklopi kolektivni ugovor i na njihove tekuće račune uplati minimum 1.200 dirana po članu benda. U protivnom mladoženji preti kazna od 10.000 dinara ukoliko je angažovao muzičare bez licence i od 20.000 do 300.000 dinara ukoliko nije sklopio kolektivni ugovor sa muzičarima.

Pročitajte i naše ostale objave klikom na karticu Blog.

Izvori: poreskoresenje.rs; Biljana Trifunović IFA.

OPOREZIVANJE PRIHODA ESTRADNIH UMETNIKA Read More »

PROVERITE KO VAM VODI POSLOVNE KNJIGE OD 2023!

U skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu javnog objavljivanja finansijskih izveštaja i vođenju registra finansijskih izveštaja, propisano je da se počev od 01.01.2023. godine finansijski izveštaj neće smatrati potpunim ako je sastavljen od strane pravnog lica, odnosno preduzetnika koji nije upisan u Registar pružalaca računovodstvenih usluga.

Izmenama Zakona o računovodstvu iz 2019. godine, uvedena je obaveza da pravna lica i preduzetnici koji se bave pružanjem računovodstvenih usluga imaju obavezu da dobiju dozvolu za rad od Komore ovlašćenih revizora (KOR) i da se upišu u Agenciju za privredne registre (APR) u poseban registar pružalaca računovodstvenih usluga.

Ovaj uslov, naša knjigovodstvena agencija, SANNA DOO, ispunjava, što znači da izrada i dostavljanje završnih računa putem naše agencije garantuje integritet i legitimnost. Opšitnije na kartici O nama na kojoj možete videti rešenje dobijeno od strane Komore ovlašćenih revizora, kao i sertifikat Saveza računovođa i revizora Srbije. Pretragu registrovanih pružalaca računovodstvenih usluga možete izvršiti na: https://rpru.apr.gov.rs/PretragaRPRU

U skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu javnog objavljivanja finansijskih izveštaja i vođenju registra finansijskih izveštaja (“Sl. glasnik RS”, br. 142/2020), propisano je da se počev od 01.01.2023. godine finansijski izveštaj neće smatrati potpunim ako je sastavljen od strane pravnog lica, odnosno preduzetnika koji nije upisan u Registar. Ovo znači da vaši finansijski izveštaji za 2022. godinu neći biti prihvaćeni i objavljeni, od stran APRa, što će vas dovesti u situaciju da platite kaznu.

Odgovornost za poveravanje vođenja poslovnih knjiga pravnom licu ili preduzetniku koji nije upisan u registar pružaoca računovodstvenih usluga leži na pravnom ilicu, njegovom zakonskom zastupniku i preduzetniku. Odnosno kazna je propisana za njih, a ne za računovodstvene firme koje su angažovali, a nisu upisane u registar.

Ukoliko obveznik poveri vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja pravnom licu i preduzetniku koji nije upisan u Registar, čl. 57-58. Zakona, propisane su novčane kazne i to:

  1. od 100.000 do 3.000.000 dinara privredni prestup za pravno lice,
  2. od 20.000 do 150.000 dinara privredni prestup za odgovorno lice u pravnom licu i
  3. od 100.000 do 500.000 dinara prekršaj za preduzetnika.

Izvori: APR, Poreska uprava, Telegraf.

PROVERITE KO VAM VODI POSLOVNE KNJIGE OD 2023! Read More »

OSNIVANJE PREDUZETNIČKE RADNJE

Dugo ste razmišljali o tome da se upustite u sopstveni biznis. Želite da konačno postanete sam svoj gazda, ali niste sigurni koje je korake potrebno preduzeti kako biste svoju ideju materijalizovali na najbolji mogući način. Pitali ste se kako da prikupite potreban kapital za početna ulaganja, koju delatnost da izaberete i koju ciljnu grupu, koju pravna forma bi bila najpodobnija, kako da najbolje evidentirate svoje prihode i troškove i kako da predvidite tržišna kretanja? Kada ste konačno pronašli odgovore na sva Vaša pitanja i rešenja za sve postavljene probleme, odlučili ste se da konačno počnete sa svojim biznisom. Prvi korak u materijalizaciji jeste proces osnivanja.

Ukoliko ste se nakon konsultacija sa izabranim knjigovođom odlučili za osnivanje preduzetničke radnje, potrebno je preduzeti određene aktivnosti koje se tiču plaćanja takse za osnivanje APR-u i takav dokaz o uplati je potrebno priložiti uz svu potrebnu dokumentaciju sa zahtevom za osnivanje lokalnoj organizacionoj jedinici APR-a. Nakon toga je potrebno da sačekate upis Vaše radnje u registar (najčešće 3-7 dana), a kao rezultat uspešno izvršenog upisa odnosno osnivanja biće Vam dostavljeno rešenje o osnivanju preduzetničke radnje. Postoji mogućnost i odbijanja Vašeg zahteva za osnivanje od strane APR-a ukoliko nisu ispunjeni svi potrebni uslovi koji se ogledaju najčešće u vidu nekih nedostataka vezanih za priloženu dokumentaciju, moguće zabrane preduzetniku da obavlja određenu delatnost ili ukoliko lice koje je u ulozi osnivača (preduzetnika) već obavlja privrednu delatnost kao preduzetnik u drugoj radnji.

IZABERITE NAS ZA VAŠEG POUZDANOG POSLOVNOG PARTNERA

Naša agencija obavlja sve aktivnosti u vezi sa osnivanjem preduzetničkih radnji.
Kontaktirajte nas i otpočnite Vaš sopstveni biznis već danas.

OSNIVANJE PREDUZETNIČKE RADNJE Read More »